Održavanje klima uređaja
| 1. Zašto klima preko ljeta toči vodu iz unutarnje, a preko zime iz vanjske jedinice? Voda je u stvari kondenzat koji nastaje na hladnim djelovima klime. Ljeti koristimo hlađenje i unutarnja jedinica je hladna, pa se na njoj kondenzira vlaga iz zraka, a zimi, kada koristimo grijanje, vanjska jedinica je hladna, pa za vlažnih dana počinje iz nje teći voda. Količina vode ovisna je o vlazi u zraku i snazi uređaja i može (ljeti) biti i do dvije litre po satu. 2. Zašto klima u grijanju ponekad prestane sa radom i napravi jedan čudan zvuk? To je trenutak kada klima ide u odleđivanje – tzv. defrost. Normalan ciklus, do kojeg dolazi kada su vanjske temperature niske i koji služi zato da bi se vanjska jedinica oslobodila eventualnog leda koji se na njoj nakupio. Obično traje 3-4 minute i ponavlja se jednom na sat, ali i to ovisi o modelima. 3. Zašto klima slabo grije kad je niska vanjska ili unutarnja temperatura? Klima nije električna grijalica, već toplotna pumpa. Niske temperature uzrokuju nizak tlak plina, a tada klima slabije grije. Zbog toga treba zimi, za najhladnijih dana, ostaviti uređaj da i preko noći održava neku minimalnu sobnu temperaturu (16-17 C), kako bi ujutro mogao početi sa podizanjem temperature. Na taj način ćete bolje grijati prostor, a potrošiti ćete manje struje, nego da ga palite samo povremeno. 4. Što je to INVERTER i koje su prednosti? To je klima uređaj koji ima elektronski upravljan kompresor, čime mjenja okretaje (ne uvijek i isključivo), a time i tlakove na kojima radi. Razvojem tehnologije došlo se to tzv invertera radi poboljšanog rada pri niskim temperaturama i ponajviše ekonomičnosti. Takav uređaj ima nekoliko snaga pri kojima radi, drugim riječima kako se uređaj približava podešenoj temperaturi tako smanjuje tlakove, odnosno snagu kojom grije/hladi. U odnosu na klasičan klima uređaj koji ima dva moda : ili radi ili ne, uređaj sa inverterom se prilagođava, čime znatno manje rasipa električnu energiju, radi manje opterećenje po električne instalacije stalnim paljenjem/gašenjem kompresora i daleko bolji rad u zimskim uvjetima. Na primorskom području gotovo da nema dana kada inverter ne može raditi zbog hladnoće. 5. Zašto se iz unutarnje jedinice povremeno čuje pucketanje? To je diletacija plastike. Kada klima postigne zadanu temperaturu, sa radom prestaje samo vanjska jedinica, a unutarnja nastavi recirkulirati zrak. Mjenjanjem temperature kućišta, dolazi do širenja ili stiskanja plastike pa se to čuje kao neko pucketanje. 6. Zašto ponekad klima ima neugodan miris? Razlog je u bakterijama koje su se nakupile na isparivaču. To je neizbježna pojava, jer nakon hlađenja prostora i gašenja klime isparivač ostaje vlažan a to je idealno mjesto za mikrobe i bakterije. To može biti opasno po zdravlje, posebno ako se zanemaruje redovito čišćenje. Ukoliko uređaj koristite samo ljeti a preko zimskog razdoblja on miruje (grijete se putem drugog izvora), sljedeće sezone pri prvom paljenju uređaja svakako otvorite prozore i vrata, kako bi „zaostajali“ neugodan miris izašao. Servisom uređaja isparivač se temeljito očisti i dezinficira antibakterijskim sredstvom. 7. Što je godišnji servis i zašto se naplaćuje? Godišnji servis je pojam koji često buni ljude u svezi garancije. Da bi netko dao višegodišnje jamstvo, potrebno je taj uređaj periodično pregledati da bi se otklonili neki potencijalni problemi koji se javljaju u radu uređaja. Potrebno je lužinom isprati odvod, dezinficirati isparivač, ispuhati kondenzator vanjske jedinice, prekontrolirati tlak plina i temperaturu ispuha. Kao ni kod auta, takvi servisi nisu uključeni u cijenu samog uređaja, nego se naknadno naplaćuju. Obično se cijene kreću 250 – 400 kuna i obavljaju se obično jednom godišnje, ali i češće odnosno rijeđe, u ovisnosti u kakvim uvjetima uređaj radi. 8. Zašto servisirati klimu koja radi? Čestice sitnije od prašine prolaze kroz filtere (koje, pretpostavljam, povremeno čistite) i lijepe se po rešetkama isparivača. Osobito čestice nikotinskog dima, dima od mirisnih svijeća i krutih čestica iz auspuha. Time se radi sloj izolacije, te smanjuje protok zraka i prijenos topline. Skraćuje se vijek trajanja klime (jer je opterećenija), povećava potrošnja struje, smanjuje kapacitet grijanja i hlađenja. Na ventilatorima se nakupi sloj plijesni, ili prašine i smanjuje protok zraka. Bez obzira na sate i uvjete rada klima uređaja, tokom godina, na njima se talože bakterije. Kod split sistema nisu zabilježeni slučajevi legionele, ali je pojava nezgodna zbog lošeg mirisa koji iz klime izlazi, a i alergičari znaju reagirati kašljucanjem i upalama grla i sinusa. Tokom rada, postoji mogućnost da se na spojevima, uslijed vibracija, gubi mala količina plina. Korisnik to može primjetiti najčešće kad je već iscurila količina koja bitno može ugroziti uređaj. Taloženjem sluzi u odvodnim cijevima lako može doći do začepljenja, pa u jednom trenutku voda prelije preko unutarnje jedinice po namještaju, što nije baš lijepo iskustvo. 9. Što spada u redovni servis klima uređaja? Obavezno: Unutarnja jedinica 1. rastavljanje plastika unutarnje jedinice i njihovo pranje (uključujući filtere) 2. pranje isparivača namjenskom kemikalijom za skidanje nečistoća 3. dezinfekcija isparivača antibakterijskim sredstvom 4. ispiranje odvoda kemikalijom za odvode 5. kontrola temperature ispuha Vanjska jedinica 1. čišćenje kondenzatora (onih saća sa stražnje strane) kemikalijom ili barem njegovo propuhivanje komprimiranim zrakom 2. pranje kućišta 3. kontrola dotegnutosti vijaka 4. kontrola pritiska plina Po potrebi: 1. rastaviti unutarnju jedinicu da bi se došlo do ventilatora i njegovo čišćenje 2. staviti sredstvo za miris, da bi se uklonio smrad kemikalija koje su korištene 3. zamijeniti baterije daljinskog upravljača i korigirati sat na njemu 4. izmjeriti napon napajanja i struju kompresora 5. vanjske nosače mjestimice pošpricati farbom ili cinkom u spreju, ukoliko su počeli korodirati 6. popraviti kakav otkačeni odvod, zavoj kojim su zamotane cijevi i slične sitne popravke |